Rijeka Vrbas nastaje na južnoj padini planine Vranice, na oko 1530 m.n.m., i drenira
centralni dio sjevernih padina Dinarskog planinskog masiva. Ukupna dužina glavnog
vodotoka iznosi oko 235 km.
Prosječan pad glavnog toka je 6 m/km, što ga čini atraktivnim hidroenergetsko korišćenje.
Prosječna nadmorska visina je oko 690 m.n.m. Ukupna slivna površina iznosi cca 6386 km2.
Prosječne godišnje padavine kreću se od oko 800l/m2 pri ušću Vrbasa u Savu, do oko 1500 l/m2
na južnom dijelu sliva. Prosječan specifični oticaj je oko 34,6 l/s/km2. U južnom dijelu sliva
maksimalne padavine se javljaju u kasnim jesenjim i zimskim mjesecima, sa minimalnim padavinama
ljeti, dok sjeverni predjeli sliva imaju najkišnije mjesece ljeti (jun-jul), sa maksimumom u
novembru i decembru. Najznačajnije pritoke su Pliva, Ugar, Crna Rijeka i Vrbanja, koje se nalaze
u srednjem djelu sliva.
Utvrđeni raspoloživi hidroenergetski potencijal sliva iznosi 4270 GWh električne energije, u
srednje vlažnoj godini, od čega na osnovni vodotok otpada 2510 GWh ili 58,8 % a, na sve pritoke
1760 GWh ili 41,2 %.
Od ukupno iskoristivog hidroenergetskog potencijala slivnog područja, koji iznosi oko 3200 GWh,
danas se koristi cca 720GWh ili 22,5%. Ova proizvodnja se ostvaruje u izgrađenim
hidroelektranama Jajce I, Jajce II i Bočac.
|